RECITAL “KAJKAVSKA MEŠA” U KATEDRALI SV. STOŠIJE 13. 3. 2026.

U Katedrali svete Stošije u Zadru, u petak, 13. ožujka 2026. godine, s početkom u 19.30 sati, gostovat će Mješoviti zbor Podravina iz Ludbrega. Zbor će se predstaviti programom korizmenih napjeva Podravine i Međimurja, donoseći bogatu tradiciju pučkoga crkvenog pjevanja sjeverne Hrvatske. Ovo gostovanje pruža zadarskoj publici jedinstvenu prigodu za susret s autentičnom duhovnom glazbenom baštinom te pridonosi kulturnoj razmjeni i očuvanju sakralne glazbene tradicije.

Mješoviti pjevački zbor Podravina

Mješoviti pjevački zbor “Podravina” Ludbreg djeluje na području grada Ludbrega i njegove šire okolice. Kroz svoj bogati repertoar zbor njeguje glazbeni opus podravskog kraja, svjetovnu i duhovnu glazbu, te kompozicije domaćih i stranih autora. S ponosom ističe čuvanje identiteta kulture zborskog pjevanja podravskog kraja i nada se kako će taj entuzijazam i ljubav prenijeti na mlađe generacije. Osim njegovanja prijateljskih gostovanja pjevačkih zborova, u proteklom desetljeću zbor je sudjelovao gotovo na svim županijskim smotrama Varaždinske županije, a gostovao je i na raznim drugim manifestacijama diljem Lijepe Naše kao i van granica Republike Hrvatske. Na inicijativu zbora pokrenut je Festival pjevačkih zborova “Podravske note” koji već četvrtu godinu zaredom doprinosi razvitku kulturne i turističke ponude grada Ludbrega. 2025. godine zbor je održao cjelovečernji koncert u sklopu festivala Pasionska baština u Zagrebu gdje su primili posebno priznanje za promociju kajkavske pučke baštine.

Program recitala “Kajkavska meša”

„Kajkavska meša“ nije samo koncertni program, nego i molitveno-meditativno putovanje sjevernom Hrvatskom. Ovi napjevi pozivaju na tišinu srca, na povratak jednostavnoj vjeri naših predaka i na dublje razumijevanje otajstva Kristove muke.

Program sastavljen je od niza korizmenih napjeva pučke glazbene tradicije Podravine i Međimurja. Riječ je o napjevima koji su stoljećima živjeli u crkvama, kapelama i domovima ovog dijela Lijepe Naše, osobito u vremenu korizme – vremenu sabranosti, pokore i razmatranja Kristove muke. U njima se isprepliću teološka dubina i pučka pobožnost, biblijska poruka i svakodnevni govor kajkavskoga čovjeka. Upravo u toj jednostavnosti krije se njihova snaga. Program prati unutarnju dinamiku korizmenoga razmatranja – od osobne molitve i ispovijesti vjere, preko promišljanja o Kristovoj muci, do suosjećanja s trpećom Majkom i poziva na obraćenje.

1. Vjutro otprem oči, solo: Ema Kovačić, Tena Hudoletnjak Kos
2. Bože milostivni
3. Čitanje poslanice svetoga Pavla, solo: Ivon Fabijanec
4. Verujem vu Boga
5. Putuval sem po svetu, solo: Tena Hudoletnjak Kos, cimbule:
6. Kršćeniki plačite, obr. Vinko Žganec
7. Noć nad gorom, obr. Josip Pankarić
8. Tužno plače, obr. Vinko Žganec
9. Majka Božja je zaspala, solo: Ema Kovačić
10. Križnem drevu
11. Nesem videl takvo stablo
12. Isuse moj, dobro moje, obr. F. Pintarić, solo: Ema Kovačić
13. Tužni glasi
14. Smilujte se, vape mile dušice, narator: Katarina Kišiček
15. O braćo premila, napjev iz Legrada, Podravina

Vjutro otprem oči – jutarnja je molitva, zaziv Božje prisutnosti na početku dana. Kršćanin za sve što proživi zahvalno kliče: “Hvaljen budi, Isuse, Kriste”.

Bože milostivni – pokornički vapaj čovjeka koji prepoznaje vlastitu slabost i traži Božje milosrđe. Ovaj napjev izvodio se prije poklika Gospodine, smiluj se.

Čitanje poslanice svetoga Pavla – izvodi se na kajkavskom narječju, a napjev je ispjevan jednostavnim tonusom poznatijim kao “kvintni”.

Verujem vu Boga – izvodio se na mjestu Creda/Vjerovanja.

Putuval sem po svetu – napjev koji govori o Isusovom ulasku u Jeruzalem.

Kršćeniki plačite – snažan pokornički poziv na suosjećanje s Kristovom mukom i vlastito obraćenje.

Noć nad gorom – priziva tamu Getsemanske noći; tišinu, strah i samoću uoči Kristove predaje.

Tužno plače – dirljiv prikaz Marijine boli pod križem. U ovom napjevu narodna pobožnost posebno naglašava majčinsku tugu.

Majka Božja je zaspala – poetska slika koja u tišini i boli donosi trenutak predaha, ali i duboke žalosti.

Križnem drevu – himnički usmjeren pogled prema križu kao znaku spasenja, s pogledom na ucviljenu Majku pod križem.

Nesem videl takvo stablo – metaforički prikaz križa, stabla koje nosi plod otkupljenja.

Isuse moj, dobro moje – osobna, gotovo intimna molitva upućena Kristu raspetome.

Tužni glasi – lamentacijski napjev koji pojačava ozračje žalosti i sabranosti.

Smilujte se, vape mile dušice – podsjetnik na prolaznost života i poziv na molitvu za pokojne, što je duboko ukorijenjeno u pučkoj korizmenoj pobožnosti.

O braćo premila – napjev za pokojničke mise koji je obično izvodio kantor (orguljaš) po narudžbi obitelji.

Mješoviti pjevački zbor “Podravina”, Ludbreg

Dirigent i orgulje: Ivon Fabijanec

Solo: Ema Kovačić, sopran, Tena Hudoletnjak Kos, sopran

Narator: Katarina Kišiček