“KAJKAVSKA MEŠA” GOSTOVANJE ZBORA PODRAVINA U KATEDRALI SV. STOŠIJE 13. 3. 2026.

U Katedrali svete Stošije u Zadru, u petak 13. ožujka 2026. godine s početkom u 19:15 sati, gostovao je Mješoviti pjevački zbor Podravina iz Ludbrega uz soliste ansambla Ansambl LADO: sopranisticu Anita Huđek i cimbalista Alan Kanski. Zbor se predstavio programom korizmenih napjeva Podravine i Međimurja, donoseći bogatu tradiciju pučkoga crkvenog pjevanja sjeverne Hrvatske.

Ovo gostovanje pružilo je zadarskoj publici jedinstvenu prigodu za susret s autentičnom duhovnom glazbenom baštinom te pridonijelo kulturnoj razmjeni i očuvanju sakralne glazbene tradicije. U srcu korizme, u vremenu priprave za najveći kršćanski blagdan – Uskrs. Nakon pobožnosti križnoga puta i svete mise, posjetitelji katedrale imali su priliku duhovno se obogatiti kroz bogatu vjersku i kulturnu tradiciju hrvatskoga naroda. Utjecaj kršćanstva na život hrvatskoga naroda kroz povijest iznimno je snažan, osobito zahvaljujući uporabi narodnoga jezika u bogoslužju. Evanđelje je tako duboko utkano u našu kulturu, običaje i tradiciju. U okrilju hrvatske kulturne baštine posebno mjesto zauzimaju motivi Kristove muke: Isusov križni put, „put križa“, plač Isusove majke Marije – „Gospin plač“, kao i razmatranja o Kristovoj smrti, pokopu i uskrsnuću. Ti su pasionski motivi snažno obilježili našu duhovnost i umjetnost.

U sklopu Pasionska baština, čije se 35. izdanje održava ove godine, imali smo čast u našoj katedrali kulturno i duhovno se ujediniti u razmatranju Kristove muke kroz korizmene napjeve Podravine i Međimurja pod nazivom „Kajkavska meša“.

„Kajkavska meša“ nije samo koncertni program, nego i molitveno-meditativno putovanje sjevernom Hrvatskom. Ovi napjevi pozivaju na tišinu srca, na povratak jednostavnoj vjeri naših predaka i na dublje razumijevanje otajstva Kristove muke.

Program recitala „Kajkavska meša“

Program je sastavljen od niza korizmenih napjeva pučke glazbene tradicije Podravine i Međimurja. Riječ je o napjevima koji su stoljećima živjeli u crkvama, kapelama i domovima toga dijela Hrvatske, osobito u vremenu korizme – vremenu sabranosti, pokore i razmatranja Kristove muke. U tim se napjevima isprepliću teološka dubina i pučka pobožnost, biblijska poruka i svakodnevni govor kajkavskoga čovjeka. Upravo u toj jednostavnosti krije se njihova snaga. Program prati unutarnju dinamiku korizmenoga razmatranja – od osobne molitve i ispovijesti vjere, preko promišljanja o Kristovoj muci, do suosjećanja s trpećom Majkom i poziva na obraćenje.

Napjevi programa izvedeni u katedrali sv. Stošije 13. 3. 2026.:

Vjutro otprem oči – jutarnja molitva i zaziv Božje prisutnosti na početku dana.

Bože milostivni – pokornički vapaj čovjeka koji prepoznaje vlastitu slabost i traži Božje milosrđe.

Čitanje poslanice svetoga Pavla – napjev na kajkavskom narječju, ispjevan jednostavnim kvintnim tonusom.

Verujem vu Boga – kajkavska inačica Vjerovanja.

Putuval sem po svetu – napjev koji opisuje Isusov ulazak u Jeruzalem.

Kršćeniki plačite – snažan pokornički poziv na suosjećanje s Kristovom mukom.

Noć nad gorom – priziv tame Getsemanske noći i trenutaka Kristove osamljenosti.

Tužno plače – dirljiv prikaz Marijine boli pod križem.

Majka Božja je zaspala – poetska slika tišine i žalosti.

Križnem drevu – himnički pogled prema križu kao znaku spasenja.

Nesem videl takvo stablo – metaforički prikaz križa kao stabla koje nosi plod otkupljenja.

Isuse moj, dobro moje – osobna molitva Kristu raspetome.

Tužni glasi – lamentacijski napjev duboke žalosti i sabranosti.

Smilujte se, vape mile dušice – napjev koji podsjeća na prolaznost života i potiče molitvu za pokojne.

O braćo premila – napjev za pokojničke mise koji je često izvodio kantor ili orguljaš.

Vjerujem da su nas ovi drevni napjevi, oblikovani vjerom i iskustvom naših predaka, potakli na sabranost srca i dublje promišljanje o otajstvu Kristove muke. U jednostavnosti kajkavske riječi i snazi pučkoga pjevanja prepoznajemo živu baštinu koja nas povezuje s prošlim naraštajima i istodobno nas poziva da i sami budemo njezini čuvari. Neka nas pjesma podsjeti da je put križa ujedno i put uskrsne radosti.

Mješoviti pjevački zbor Podravina

Mješoviti pjevački zbor Podravina iz Ludbrega djeluje na području grada Ludbrega i njegove šire okolice. Kroz bogat repertoar njeguje glazbenu baštinu podravskog kraja, izvodeći svjetovnu i duhovnu glazbu te djela domaćih i stranih autora. Zbor s ponosom čuva identitet zborskog pjevanja podravskog kraja i nastoji taj entuzijazam prenijeti na mlađe generacije. U proteklom desetljeću sudjelovao je na gotovo svim županijskim smotrama Varaždinska županija te gostovao na brojnim manifestacijama diljem Hrvatske i u inozemstvu. Na inicijativu zbora pokrenut je Festival pjevačkih zborova Podravske note, koji već četvrtu godinu doprinosi kulturnoj i turističkoj ponudi grada Ludbreg. Godine 2025. zbor je održao cjelovečernji koncert u sklopu festivala Pasionska baština u Zagreb, gdje je primio posebno priznanje za promociju kajkavske pučke baštine.

Anita Huđek – sopran

Sopranistica Anita Huđek iz Varaždin od najranije je mladosti povezana s folklorom. Nastupala je na brojnim festivalima diljem Hrvatske te osvojila titule „Prvi glas Zagorja“ i „Prvi glas sjeverozapadne Hrvatske“. Posebno mjesto u njezinu repertoaru zauzima međimurska popevka. Osim glazbom, bavi se i glumom, a s grupom Lojtrice nominirana je za nagradu Porin u kategoriji Najbolji album za djecu.

Alan Kanski – cimbule

Alan Kanski rođen je u Varaždinu, a živi u Sveti Ivan Zelina. Od 2000. godine zaposlen je u Ansamblu LADO, a od 2008. vodi njegov orkestar. Posvećen je istraživanju izvornog folklora i tradicijske kulture, te aktivno promiče tradicijska glazbala i podučava nove generacije. Cimbal svira od svoje dvadesete godine, a to mu je danas najdraže i primarno glazbalo.

Mješoviti pjevački zbor “Podravina”, Ludbreg

Dirigent i orgulje: Ivon Fabijanec

Solo: Ema Kovačić, sopran, Tena Hudoletnjak Kos, sopran

Sopran solo: Anita Huđek, solistica ansambla Lado

Cimbule: Alan Kanski, solist instrumentalist ansambla Lado

Narator: Katarina Kišiček