AVE REGINA CAELORUM – ORGULJAŠKI KONCERT ALENA KOPUNOVIĆA LEGETINA U ČAST MARIJI 14. 8. 2026.

Zdravo Kraljice, Majko Milosrđa,

Živote, slasti i ufanje naše, zdravo.

Uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo (Velike Gospe), 14. kolovoza 2026. u 20 sati, u katedrali svete Stošije, u sklopu Trećega međunarodnog orguljaškog festivala Orgulje sv. Stošije, solistički orguljaški koncert u čast Kraljici neba održat će hrvatski orguljaš Alen Kopunović Legetin.

Naša sigurnost u Marijin povratak Bogu, tijelom i dušom, predočuje i naše vlastito uskrsnuće te konačno sjedinjenje s Bogom. Slaveći Marijino uznesenje na nebo, ne slavimo samo ljubav koju joj je Bog iskazao, nego, općenitije rečeno, ljubav koju je Bog pokazao svoj djeci, darujući svima mogućnost konačnog uskrsnuća.

Dana 15. kolovoza Crkva slavi svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Vjerujemo da je Blažena Djevica Marija, zbog svoje poslušnosti i vjernosti, na kraju svog zemaljskog života tijelom i dušom bila uznesena u nebesku slavu. Slava Spasiteljeve Majke izvor je neizmjerne radosti za svu njezinu djecu.

Program koncerta:

1. S. Bach

Fuga sopra il Magnificat BWV 733

1. F. Dandrieu 

Suite I. Magnificat – Plein Jeu – Duo – Trio – Basse de Trompète – Flûtes – Dialogue

1. Dupre

Antiphon Nigra sum sed formosa op.18 III

1. Guillmant

Ave Maria op.65 no.4 

1. Dallier

Electa ut sol

1. Liszt

Ave Maria von Arcadelt

Paul de Maleingreau

 op.65. L’annonciation –  La visitation – La Glorification

1. A. Mozart

Fantazija i Fuga f moll KV 608

Opis programa

Program je koncipiran kao svojevrsna marijanska duhovno-glazbena meditacija kroz nekoliko stoljeća europske orguljske literature, od baroka do kasnog romantizma i ranog modernizma. Posebna vrijednost programa leži u dramaturškom povezivanju liturgijskog, simboličkog i zvukovno-kolorističkog aspekta orguljaške umjetnosti. U središtu nije samo virtuozitet, nego sposobnost oblikovanja različitih stilskih jezika i duhovnih afekata.

Johann Sebastian Bach – Fuga sopra il Magnificat BWV 733

Ova rana Bachova orguljska fuga temelji se na gregorijanskoj temi Magnificata, čime program odmah uspostavlja liturgijsko-marijansku os. Djelo pokazuje Bachovu fascinaciju kontrapunktom, ali još uvijek nosi obilježja sjevernonjemačke improvizacijske slobode.

Tehnički gledano, fuga zahtijeva iznimnu jasnoću polifonog vođenja glasova, posebno u artikulaciji subjektâ i epizoda. Interpret mora postići transparentnost fakture bez težine zvuka, jer djelo nije monumentalno u kasnijem bachovskom smislu, nego retorički živo i motorički protočno. Registracija traži umjereno plenum-svjetlo baroknog karaktera, bez pretjerane gustoće.

Jean-François Dandrieu – Suite I. Magnificat

Francuski klasični orguljski stil ovdje dolazi do punog izražaja kroz niz karakterističnih stavaka: Plein Jeu, Duo, Trio, Basse de Trompète, Flûtes i Dialogue. Dandrieu ne gradi razvoj u njemačkom kontrapunktskom smislu, nego zvukovne freske i ornamentalnu eleganciju.

Svaki stavak predstavlja zaseban registracijski i retorički svijet. Posebno je zahtjevna stilistička diferencijacija:

Plein Jeu traži monumentalnu jasnoću francuskog plena

Duo i Trio zahtijevaju profinjenu linearnost i gotovo komornu muzikalnost, Basse de Trompète oslanja se na karakterističan solo-registar i ritamsku artikulaciju, dok Dialogue predstavlja svojevrsni prostorni i dinamički razgovor registarskih grupa.

Interpretacijski izazov nije samo tehnika, nego dubinsko razumijevanje francuske barokne ornamentike i retorike.

Marcel Dupré – Antiphon Nigra sum sed formosa op.18 br. III

Dupré ovdje stvara mističnu zvukovnu meditaciju inspiriranu tekstom iz Pjesme nad pjesmama. Harmonijski jezik lebdi između kasnog romantizma i impresionističke kromatike, dok melodijska linija djeluje gotovo vokalno.

Tehnička složenost krije se u kontroli legata, finom vođenju fraze i kontinuiranom oblikovanju crescenda unutar dugih harmonijskih lukova. Djelo traži iznimno suptilnu pedalnu tehniku i osjećaj za “orguljsko disanje”. Interpret mora izbjeći sentimentalan pristup te očuvati sakralnu unutarnju napetost.

Alexandre Guilmant – Ave Maria op.65 br.4

Guilmantova estetika spaja simfonijski orguljski stil s izrazitom kantabilnošću. Ovo djelo gotovo da imitira vokalnu molitvu, pri čemu melodija mora “pjevati” iznad harmonske podloge.

Tehnički izazov nalazi se u ravnoteži između melodijske linije i pratnje. Registracija mora omogućiti toplinu i eleganciju bez operne patetike. Djelo traži profinjenu agogiku i sposobnost vođenja velike fraze u jednom dahu.

Henri Dallier – Electa ut sol

Dallier koristi bogat kasnoromantički harmonijski jezik i snažnu simboliku svjetla (“Izabrana poput sunca”). Djelo je izrazito kolorističko i orkestralno zamišljeno.

Orguljaš mora graditi monumentalne zvukovne vrhunce uz potpunu kontrolu teksture. Posebno je važna koordinacija manuala i pedala u gustim harmonijskim strukturama. Interpretacija zahtijeva osjećaj za grandioznost, ali bez gubitka jasnoće.

Franz Liszt – Ave Maria von Arcadelt

Liszt ovdje pokazuje svoju mističnu i asketsku stranu. Za razliku od virtuoznog Liszta, ovo djelo temelji se na jednostavnosti, kontemplaciji i produhovljenom harmonijskom obogaćivanju renesansne melodije.

Tehnički je izazov upravo u jednostavnosti: potrebno je održati napetost u sporom tempu i krajnje transparentnoj fakturi. Interpret mora oblikovati gotovo lebdeći zvuk i izbjeći svaku grubost registracije.

Paul de Maleingreau – op.65

L’Annonciation – La Visitation – La Glorification

Ovaj triptih predstavlja vrhunac simbolističko-mističnog orguljskog jezika 20. stoljeća. Maleingreau kombinira gregorijansku inspiraciju, modalitet, impresionističke harmonije i simfonijsku arhitekturu.

L’Annonciation odiše atmosferom tajne i svjetlosne suspregnutosti.

La Visitation donosi pokretljivost i unutarnju radost.

La Glorification kulminira monumentalnim zvukovnim uzletom.

Djelo je izrazito zahtjevno registracijski i dramaturški. Interpret mora razmišljati gotovo orkestralno: kao graditelj velikih zvučnih planova i boja. Potrebna je velika koncentracija u kontroli dinamike, prijelaza i rezonancije prostora.

Wolfgang Amadeus Mozart – Fantazija i fuga f-moll KV 608

Mozartovo remek-djelo izvorno nastalo za mehanički sat predstavlja monumentalnu sintezu baroknog kontrapunkta i klasične dramatike. Fantazija nosi gotovo tragičnu ekspresiju, dok fuga pokazuje nevjerojatnu konstruktivnu snagu.

Tehnički je djelo jedno od najzahtjevnijih u programu:

potrebna je apsolutna preciznost polifonije, velika izdržljivost, kontrola monumentalnih akorada, te sposobnost brzog prelaska između dramatskih kontrasta.

Interpret mora spojiti bachovsku disciplinu i mozartovsku jasnoću forme. Završna fuga djeluje kao grandiozna arhitektonska kruna cijelog programa.

Cjelokupni program djeluje kao velika marijanska zvukovna katedrala u kojoj se izmjenjuju: gregorijanska inspiracija, francuska registracijska raskoš, njemački kontrapunkt, lisztovska mistika, te simfonijska monumentalnost kasnog romantizma.

Za izvođača ovakav program predstavlja ne samo tehnički nego i duboko stilistički izazov, jer zahtijeva neprestano mijenjanje estetskog jezika, dodira, artikulacije, registracije i unutarnje duhovne koncentracije.

ALEN KOPUNOVIĆ LEGETIN, ORGULJE

Alen Kopunović Legetin (Subotica, 29. listopada 1974.) hrvatski je orguljaš, zborovođa, skladatelj, pedagog i promicatelj sakralne i koncertne glazbe, umjetnik koji je tijekom dugogodišnje karijere izgradio prepoznatljiv i snažan umjetnički profil na hrvatskoj i međunarodnoj glazbenoj sceni. Njegovo djelovanje obuhvaća koncertnu orguljsku interpretaciju, liturgijsku glazbu, skladateljski rad, pedagošku djelatnost te umjetničko vodstvo različitih glazbenih ansambala i projekata. U središtu njegova rada nalazi se orguljska umjetnost – instrument koji u njegovu pristupu postaje sredstvo dubokog glazbenog, duhovnog i estetskog izražavanja.

Alen Kopunović Legetin zauzima osobito mjesto na hrvatskoj glazbenoj sceni kao orguljaš, zborovođa, skladatelj i promotor crkvene i koncertne glazbe. Njegova umjetnička osobnost oblikovana je kroz sintezu discipline, emocije, duhovnosti i visoke umjetničke ambicije. Upravo ta kombinacija dovela je do interpretativnog stila koji istodobno poštuje tradiciju i traži osobnu umjetničku istinu. Kao orguljaš poznat je po monumentalnom zvuku, izraženoj dramaturgiji interpretacije i sposobnosti da složena glazbena djela približi široj publici bez gubitka njihove umjetničke dubine.

Glazbeno obrazovanje

Osnovno i srednje glazbeno obrazovanje stekao je u Subotici, gdje je završio Muzičku školu na teoretskom i klavirskom odjelu. Studij orgulja nastavlja na Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu gdje 1997. diplomira u razredu Ljerke Očić.

Tijekom studija djeluje kao orguljaš crkve Dječačkog sjemeništa na Šalati te u Crkva sv. Marka u Zagrebu, gdje stječe dragocjeno liturgijsko i koncertno iskustvo. Za svoj umjetnički rad nagrađen je Rektorovom nagradom Sveučilišta u Zagrebu.

Svoje obrazovanje nastavlja u međunarodnom okruženju. Studijske godine 1998./1999. usavršava se na Universität Mozarteum Salzburg kod Elisabeth Ullman dok daljnju specijalizaciju iz crkvene glazbe ostvaruje na Pontificio Istituto di Musica Sacra u Rimu kod p.Thea Flurya.

Liturgijska i pedagoška djelatnost

Od 1999. do 2016. djeluje kao orguljaš i zborovođa crkve sv. Lovre u Požegi te pontifikalni orguljaš Požeške biskupije. U tom razdoblju snažno pridonosi razvoju glazbenog života grada Požege i biskupije. Djeluje kao dirigent HKUD-a „Vijenac“ Požega, umjetnički voditelj festivala Požeške orguljaške večeri te profesor u Glazbenoj školi Požega gdje predaje orgulje, zbor i klavir.

Od 2017. do 2020. bio je orguljaš i zborovođa Župe Blagovijesti – Navještenja Gospodinova u Zagrebu, a od 2023. do 2025. djelovao je kao orguljaš i zborovođa Župe sv. Maksimilijana Kolbea u Zagrebu.

Pedagoški rad zauzima važno mjesto u njegovu umjetničkom djelovanju. Kao profesor i mentor odgajao je nove generacije glazbenika, prenoseći znanje, iskustvo i visoke estetske kriterije.

Koncertna djelatnost

Kao koncertni orguljaš ostvario je bogatu solističku i komornu karijeru. Redovito nastupa diljem Hrvatske i Europe, a kao solist surađivao je s orkestrima poput Zadarskog komornog orkestra, Orkestra Hrvatske radiotelevizije, Varaždinski komorni orkestar, Orkestra Hrvatske vojske i Dubrovačkog simfonijskog orkestra.

Nastupao je u brojnim koncertnim dvoranama i katedralama Europe, među kojima se ističu bazilika sv. Petra u Rimu, katedrale u Münchenu, Budimpešti, Kotoru, Beogradu i Subotici te St David’s Hall u Walesu.

Gostovao je na brojnim festivalima, među kojima su Glazbene večeri u sv. Donatu, Rapske večeri, Osorske glazbene večeri, Makarsko kulturno ljeto, Ars Organi Sisciae, Organum Histriae, Požeške orguljaške večeri, Varaždinske barokne večeri te je redoviti gost međunarodnog Festivala u Zadru orgulje sv. Stošije.

Komorna i ansamblska djelatnost

Uz solističku karijeru aktivno djeluje i kao komorni glazbenik. Član je trija Fiat Lux (sopran Josip Lončar i trubač Dario Tešker), vodi muški vokalni kvartet Adore te nastupa u orguljaškom duu Voluntas s orguljašem Davorom Ljubićem.

Surađivao je i s vokalnim ansamblima te klapama Stine i Leggero. U ranijem razdoblju bio je umjetnički ravnatelj vokalno-instrumentalnog ansambla Capella Lignum i festivala drvenih kapela Sancta Barbara.

Skladateljski rad

Kao skladatelj posvećen je prvenstveno sakralnoj i liturgijskoj glazbi. Njegov opus obuhvaća mise, motete, psalme, litanije, skladbe za zbor, solo glas i orgulje te brojne obrade liturgijskih i tradicionalnih napjeva.

Njegove skladbe karakterizira spoj liturgijske funkcionalnosti i umjetničke izražajnosti. Melodijska jasnoća, stabilna harmonijska struktura i snažna duhovna atmosfera temelj su njegova skladateljskog jezika.

Diskografija

Njegova diskografija uključuje nekoliko zapaženih izdanja. Među njima se ističe album Portret kraljice (Croatia Records), zatim album Hrvatski glazbeni barok snimljen na Varaždinske barokne večeri s mezzosopranisticom Dunja Vejzović, zatim Cantantibus Organis snimljen na orguljama katedrale sv. Terezije Avilske u Požegi te noviji albumi Leggero i Magnificat.

Član je Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika.

Umjetnički identitet i posebnost

Ono što Alena Kopunovića Legetina posebno izdvaja jest snažna umjetnička autentičnost. Njegove interpretacije karakterizira spoj perfekcionizma i emocionalne otvorenosti. Tehnička sigurnost nikada ne potiskuje izražajnost – naprotiv, služi joj kao temelj.

Njegov interpretativni pristup obilježava dubinska priprema i temeljito istraživanje konteksta svakog djela. Glazbi pristupa ne samo kao zvuku, nego kao nositelju ideje, duhovne poruke i kulturnog nasljeđa.

U umjetničkom izrazu često se pojavljuju snažni kontrasti – od gotovo asketske tišine do monumentalnog orguljskog fortea – čime postiže dramatičnost i emocionalnu dubinu.

Što ga izdvaja od ostalih orguljaša i zborovođa

Umjetnička autentičnost – ne podilazi publici niti trendovima, nego ostaje vjeran vlastitom glazbenom uvjerenju i interpretativnoj istini.

Estetski rigorozan, ali otvoren glazbenim emocijama – rijetka kombinacija disciplinirane interpretacije i snažne emocionalne izražajnosti.

Duhovni identitet utemeljen u vjeri i glazbi – njegova interpretacija i skladateljski rad proizlaze iz dubokog razumijevanja duhovnog sadržaja glazbe.

Kao interpret, skladatelj i promicatelj orguljske umjetnosti, Alen Kopunović Legetin trajno doprinosi razvoju i vidljivosti orguljske kulture u Hrvatskoj. Njegov umjetnički put svjedoči o dubokoj posvećenosti glazbi, o orguljama kao instrumentu monumentalnog izraza, ali i o vjeri u glazbu kao prostoru duhovne i umjetničke istine. 🎼