AVE REGINA CAELORUM – ORGULJAŠKI KONCERT ALENA KOPUNOVIĆA LEGETINA U ČAST MARIJI

Zdravo Kraljice, Majko Milosrđa,

Živote, slasti i ufanje naše, zdravo.

Uoči blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo, 14. kolovoza 2026. u 20 sati, u katedrali svete Stošije održan je solistički orguljaški koncert „Ave Regina Caelorum“, koji je u sklopu Trećega međunarodnog orguljaškog festivala Orgulje sv. Stošije izveo istaknuti hrvatski orguljaš Alen Kopunović Legetin.

Koncert je bio posvećen Kraljici neba i Marijinoj svetkovini Uznesenja, a program je oblikovan kao svojevrsna marijanska duhovno-glazbena meditacija kroz nekoliko stoljeća europske orguljske literature – od baroka do kasnog romantizma i ranog modernizma.

Na početku programa Bachova Fuga sopra il Magnificat BWV 733 uspostavila je liturgijsko-marijansku os koncerta, dok je izbor djela francuskih autora donio bogatstvo različitih orguljskih boja i stilova. Dandrieuova Suite I. Magnificat predstavila je karakterističan francuski klasični orguljski stil kroz stavke Plein Jeu, Duo, Trio, Basse de Trompète, Flûtes i Dialogue.

U djelima Marcela Dupréa, Alexandrea Guilmanta i Henrija Dalliera marijanska se tematika nastavila kroz različite izraze kasnoromantičkoga i simfonijskog orguljskog jezika. Posebno mjesto zauzela je Dupréova Antiphon Nigra sum sed formosa op. 18 br. 3, nadahnuta tekstom Pjesme nad pjesmama, dok je Guilmantova Ave Maria op. 65 br. 4 donijela izrazito molitveni karakter. Dallierova Electa ut sol otvorila je prostor raskošnijem, kolorističkom i simfonijskom zvuku.

Lisztova Ave Maria von Arcadelt donijela je trenutak posebne kontemplacije i jednostavnosti. U ovom djelu Liszt renesansnu melodiju obogaćuje profinjenim harmonijskim jezikom, stvarajući atmosferu tihe molitve.

Središnji i opsegom najzahtjevniji dio programa činila su tri stavka triptiha Paula de Maleingreaua, L’Annonciation – La Visitation – La Glorification. U njima se izmjenjuju gregorijanska inspiracija, modalitet, impresionističke harmonije i snažna simfonijska arhitektura. L’Annonciation donosi atmosferu otajstva, La Visitation pokretljivost i unutarnju radost, dok La Glorification doseže monumentalni zvučni vrhunac.

Koncert je zaključen Mozartovom Fantazijom i Fugom u f-molu KV 608, jednim od najpoznatijih i najzahtjevnijih djela orguljskog repertoara. Fantazija i fuga ujedinile su dramatsku snagu, jasnoću klasične forme i kontrapunktsku disciplinu, čime je Mozartovo djelo predstavljalo dojmljivu završnicu cijeloga programa.

Cjelokupni program oblikovao je svojevrsnu marijansku zvukovnu katedralu u kojoj su se susreli gregorijanska inspiracija, francuska registracijska raskoš, njemački kontrapunkt, Lisztova mistika i simfonijska monumentalnost kasnoga romantizma.

Posebna vrijednost koncerta bila je upravo u njegovoj dramaturškoj povezanosti. Različiti stilovi i epohe nisu djelovali kao zasebne cjeline, nego kao dijelovi jedinstvene glazbene meditacije posvećene Blaženoj Djevici Mariji.

Slaveći Marijino uznesenje na nebo, Crkva ne slavi samo ono što je Bog učinio za Mariju, nego i obećanje upućeno svakom čovjeku – nadu u uskrsnuće i konačno sjedinjenje s Bogom. U tom je duhovnom okviru koncert „Ave Regina Caelorum“ postao glazbena čestitka Kraljici neba i trenutak zajedničke molitve kroz ljepotu orguljske glazbe.

Program koncerta:

1. S. Bach

Fuga sopra il Magnificat BWV 733

1. F. Dandrieu 

Suite I. Magnificat – Plein Jeu – Duo – Trio – Basse de Trompète – Flûtes – Dialogue

1. Dupre

Antiphon Nigra sum sed formosa op.18 III

1. Guillmant

Ave Maria op.65 no.4 

1. Dallier

Electa ut sol

1. Liszt

Ave Maria von Arcadelt

Paul de Maleingreau

 op.65. L’annonciation –  La visitation – La Glorification

1. A. Mozart

Fantazija i Fuga f moll KV 608